Izvješće i sud Kotarske vinske izložbe u Krku

Izvješće i sud Kotarske vinske izložbe u Krku

Nastavno na prethodnu objavu Kotarska izložba vina donosimo vam i Izvješće i sud s navedenog događaja objavljenog u Pučkom prijateljulistu hrvatskom seljaku za pouku i zabavu od 10.05.1910. godine.

Podsjetimo se, Kotarska izložba vina održana je 19. i 20. ožujka 1910. godine.

Zahvaljujući portalu Stare hrvatske novine, koji je dio nacionalnog projekta digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvatska kulturna baština, koju provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, pronašli smo izvorni tekst izvješća s (prve) Kotarske izložbe vina kojeg u nastavku u cijelosti prenosimo. Zahvaljujemo i Dominiku koji nam je skrenuo pozornost na Pučkog prijatelja.

Kotarska vinska izložba u Krku

Izvješće i sud.

Poruča V.F.

Iz zapisnika vinske izložbe, koju je priredila krčka kotarska gospodarska zadruga dne 19. i 20. ožujka u Krku, razabiremo slijedeće:

U subotu, dne 19. ožujka u 9½ sati prije podne otvorio je predsjednik kot. gosp. zadruge g. Polonijo izložbu; pozdravio je prisutne: g. D. Goričana, kao izaslanika c. kr. namjestništva, g. A. Andrijčića, kao odaslanika zemaljskog odbora, te ostale sakupljene gostove i izložite1je. Na to je u kratko istaknuo, da svrha ove izložbe nije pokazati svijetu naše vino i pribaviti kupce, nego pokazati našim otočanima, kakva su im vina po sudu stručnjaka, te na temelju utvrđenih činjenica poučiti ih, kako imadu u buduće pripravljati i čuvati svoje vino.

Nakon što je g. A. Andrijčić čestitao predsjedniŠtvu zadruge na lijepo pripravljenoj izložbi, započeo se je sastanak, kojemu je bio izabran kao predsjedatelj g. A. Fučić.

Prvi predavatelj g. Ferluga predavao je o pripravi k berbi, o najprikladnijoj dobi berbe, i o obavljenju berbe; drugi g. Galzigna, upravitelj biskupskih dobara, govorio je (talijanski) o postupku sa moštom i mladim vinom, a konačno treći g. Đ. Kaftanić, vlad. konobarski nadzornik o bolestima i pogriješkama krčkih vina i njihovom liječenju obzirom na novi vinski zakon.

Na prijedlog g. Polonija odposlalo se je na predsjedništvo ministarstva i carevinskog vijeća brzojavni prosvjed proti novoj zakonskoj osnovi o porezu na vino, a narodnog se je zastupnika g. Spinčića brzojavno zamolilo, da poradi svim silama, da ta osnova ne bude primljena u parlamentu.

Na temelju zaključka ocijenjevalne komisije dobili su izložitelji slijedeće nagrade: I. diplome priznanice; II. novčane nagrade i III. pismene priznanice. (Imena nagrađenih bila su već objavljena u »Pučkom Prijatelju«.)

Pučki prijatelj 30.03.1910. - Izložba vina (imena nagrađenih)

Dne 19. i 20. ožujka držala je krčka kotarska gospodarska zadruga u Krku izložbu vina, kojoj je bila svrha, da prikaže, kako se prave vina u njezinom okružju; nadalje da upozori vinogradare na slučajne nedostatke, te im dade uputu, kako će te nedostatke odstraniti. Baš zato je izložba bila združena i sa praktičkim predavanjima. Sa stanovite se strane čuju prigovori, da je na izložbi bilo nagrađeno, odnosno pohvaljeno većinom vino onih vinogradara, koji ni nemaju vina na prodaju, već samo nešto malo za svoju domaću porabu. Ovakvi prigovori ne vrijede ni lule duhana, jer ne polaze s pravog stanovišta, s kojeg se jedino imade prosuđivati uspjeh ove izložbe. Time, što je izložba stavila za uzor one vinogradare, koji prave u redu svoja vina, te ih je zato nagradila, a istodobno upozorila na pogriješke, koje se u izložbenom kotaru nailaze kod pravljenja vina, postigla je svoju svrhu. S ovog stanovišta se jedino mora prosuđivati uspjeh izložbe, te se mora priznati, da je uspjeh postignut u pravom smislu riječi. Mi ćemo o samoj izložbi progovoriti u jednom od budučih brojeva, a za danas javljamo samo ovo:

Svih izložitelja je bilo 118, koji su izložili 164 raznih vrsti vina, i to 5 sušenih, 52 bijelih stolnih i 107 crnih stolnih vina. Iz Punta je izložilo 37 vrsti 30 izložitelja; iz Krka 39 vrsti 26 izložitelja; iz Vrbnika 25 vrsti 16 izložitelja, iz Baške 24 vrsti 17 izložitelja, iz Omišlja 17 vrsti 14 izložitelja; iz Dubašnice 11 vrsti 8 izložitelja; a iz Dobrinja 11. vrsti 7 izložitelja.

Nagrađeni su bili:

Diplome su dobili:
1. Antun Štefanić, učitelj. u Dragibašćanskoj za sušeno vino;
2. Uprava biskupskih dobara u Kanajtu za bijelo, crno i suŠeno vino;
3. Fran Josip Matejčić u Baški za bijelo vino;
4. Josip Udina p. Josipa (Fratin) u Krku za bijelo vino;
5. Samostan OO. Trećoredaca u Krku za bijelo vino;
7. Mate pop Maračić u Baški za crno vino;
te 8. Franjo pl. Dessantich u Baški za crno vino.

Novčane nagrade dobili su za bijela vina:
1. Jerko pop Gršković u Vrbniku 30 kr.;
2. I. Mate Oršić u Vrbniku 25 kr.;
3. I. Volarić pk. Ivana u Vrbniku 25. kr.;
4. Samostan sv. Marije Mandaljene u Portu 20 kr.;
5. Mate Sparožić u Vrbniku 20 kr.;
6. Nikola Marčić u Omišlju 20 kr.;
7. Jakov Braut pk. Antuna u Krku 15. kr.;
8. Nikola Crvić u Dobrinju 10 kr.;
9. Josip Scomersich pok. Andrije u Krku 10 kr.

Novčanu nagradu za crno sušeno vino dobio je: Gajo Santić u Baški 20 kr.

Novčane nagrade dobili su za crna vina:
1. Josip Udina pok. Nikole u Krku 25. kr.;
2. Ivan Lusina (Agata) u Krku 20 kr.;
3. Nikola Maračić, umirovljeni učitelj u Baški 20 kr.;
4. Dinko Giorgolo (Blonc) u Krku 15 kr.;
5. Petar Žic pok. Petra (Mičetić) u Puntu 15 kr.;
6. Josip Udina Josipov, u Krku 10 kruna.

Sve nagrade u novce iznose ukupno 300 kruna.

Pisane priznanice dobili su za crno vino:
1. Ivan Justić pok. Petra iz Dolova (Dobrinj);
2. Božo Braut u Krku;
3. josip Toić pok. Ivana u Vrhu;
4. Ivan Morich (Merlo) u Krku;
5: Ivan Brnabić (Lunin) u Starojbaški;
te 6. Antun Scomersich pok. lvana u Krku.

Nakon što su bile u potpunom redu porazdijeljene nagrade, otvorio je predsjedatelj g. Fučić javnu pokušnju izloženih vina, koja je trajala do 5 sati, te se nastavila drugi dan od 9 do 12½ u najboljem redu uz mnogobrojno učestvovanje pučanstva iz svih mjesta otoka.

Priređenje ove vinske izložbe bilo je skopčano s velikim poteškoćama. U prvom redu godina 1909. nije bila za naše vinogradare najpovoljnija, jer su zadnjih dana mjeseca lipnja bili vinogradi na mnogim mjestima potučeni od tuče, a iz po tuči oštećenog grožđa naravski nije bilo moguće učiniti najbolju kapljicu; naprotiv su žalibože mnogi poradi nepravilnog postupka još ostali inače zdravi prirod pokvarili. Nadalje, budući je bila, to na otoku Krku prva vinska izložba, to mnogi nijesu ni pravo shvatili njezinu važnost, tako nekoji nijesu htjeli, nekoji opet se nijesu ufali svoja vina izložiti, a mnogi su već prije prodali što su imali boljega vina, te ostavili samo toliko, koliko im treba za vlastitu porabu. Bilo je još i raznih drugih potežkoća. Među tima i ta, da su svi članovi pripravnog odbora bili novajlije u priređivanju ovakvih izložba. Usprkos svim tim poteškoćama možemo biti s uspjehom ove prve vinske izložbe ipak posvema zadovoljni, jer kako je i predsjednik g. Polonijo već prigodom otvorenja sastanka iztaknuo, nije bila svrha ove izložbe svijetu pokazati naša vina i privabiti kupce, već pokazati našim vinogradarima, kakva su im vina, te kako imadu u buduće postupati s grožđem, moštom i vinom, da uzmognu jednoć i oni svoja vina bolje unovčiti. A ova svrha je i postignuta. Izložba je pružila svakomu priliku, da i sam prosudi razna vina, te osim toga bio je i po predavačima opozoren na razne mane i pogriješke krčkih vina, te upućen, kako imade postupati, da prepriječi ove pogriješke i mane, te kojim ih načinom može da odstrani i izliječi. Vinska izložba opozorila nas je dakle na nedostatke našeg konobarstva.

Od izložbenih vina odlikovala su se poglavito: Bašćanska-crna, stolna i opol, vrbanska-stolna, bijela (žlahtina) i crna (kamenina), te krčka bijela i crna stolna. Da se nijesu mogla puntarska vina takmiti s napomenutima je posve naravno, budući se Puntari, kako je poznato, bave poglavito prodajom stolnog grožda, što im je svakako unosnije. U koliko se pako bave i s pravljenjem vina, preporučio bih im da uvedu bolje domaće vrsti grožda.

Druga strana otoka, Dobrinj, Dubašnica i Omišalj, je koli u obnavljanju vinograda, toli u pravilnonm konobarstvu jako zaostala. Izloženo je bilo takoder par izvrsnih vrsti sušenog vina i s ovih strana.

Prigodom ocijenjivanja izloženih vina uspostavilo se je, što su i predavači na sastanku istaknuli, da su najglavnije mane našeg konobarstva slijedeće: 1. Nepravilni postupak s vinskim posuđem; 2. nečistoća i nered u konobi; 3. prerana trgadba i 4. starinski način postupanja s moštom i vinom.

Hoćemo li dakle uživati potpuniji plod našeg truda, te naše vinske proizvode bolje unovčiti, tada se moramo i u konobarstvu poprimiti ozbiljnijeg rada; opustiti moramo stari način konobarenja i sprijateljiti se s glavnim načelima razumnog konobarstva. Osobito bih preporučio našim vinogradarima, da se bolje zanimaju za praktičnu pouku o konobarstvu, te nmogobrojnije prisustvuju konobarskim tečajevima, koji će se i u buduće uz vladinu pripomoć — nadam se, godimice obdržavati u vladinoj konobi u Krku; jer baš tu će im se pružiti najbolja prilika, da se upoznadu sa svim glavnim konobarskim radnjama. Da se i vinogradarima iz odaljenijih mjesta omogući polazak tih tečajeva, to bi mogla možda i kot. gosp. zadruga za siromašnije polaznike ishoditi novčane potpore.

 

I? Što kažete? Kako vam se čini organizacija prve Kotarske izložbe vina u Krku?
Koliko toga se promijenilo u zadnjih stotinjak godina?
Komentari su dobrodošli. :-)

 

Ovaj članak pregledan je 1501 puta.

Jedan komentar na “Izvješće i sud Kotarske vinske izložbe u Krku”

  1. dekanter kaže:

    A evo, i nakon 103 godine isti problemi su u konobama. Barem koliko sam upoznat sa trenutnim stanjem. Bez obzira na inox posude još uvijek je higijena najveći problem u podrumu. Starinski način, hehe. Još uvijek dobar dio ljudi radi kako su radili njihovi stari pa sad ne znam dali rade po novijem načinu ili po onom od prije 1910?

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *


× šest = 48

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>